среда, 16. новембар 2016.

NEDOSTAJNA

Pod istim nebom
a tako daleko,
bez tople riječi
bez zagrljaja
i leden krevet
k'o Sljeme pod snijegom,
rajska nisu Kamenita vrata.
Drhtavim glasom
pod skutom bana,
jedno ime tišina zove
otima uzdah gorke sudbine
nad Gornjim gradom
rude se zore,
prestale nisu te noćne more.
Vlaškom kad ječi
bat mojih stopa
čuješ li eho
svilenog bedra,
Kaptolom suza
niz njedra krene,
usta su pusta
tvojih tako željna.
Zalud mi pogled
s moćne visine
i zalud misa katedralska,
niz Ilicu samo
moja tuga ide,
od očiju tvojih
ni traga,ni java.

                                       započeta u Zagrebu 13.11.,a završena na auto-putu Beograd-Niš 15.11.2016.